Novosti

Slobodna zona Slavonski Brod obilježila je punih deset godina rada i djelovanja unutar industrijskih zona Đuro Đaković i Bjeliš. Zona se u tih deset godina razvijala u svim segmentima, od prostornog širenja do stalnog rasta broja korisnika i u njima zaposlenih djelatnika. Slobodna zona Đuro Đaković danas se prostire na površini od 286.703 četvorna metra od kojih se 265.703 m2 nalaze u području istoimene industrijske uone dok je preostali 21.000 m2 na Bjelišu. Prostor Zone je propisno ograđen i osvijetljen s osiguranom 24-satnom zaštitarskom službom i video nadzorom te s organiziranom carinskom službom, pretovarom robe, skladištenjem i internim transportom. U tako uređenom i dobro opskrbljenim prostorom danas radi oko 950 ljudi zaposlenih u 43 tvrtke od kojih su njih devet u 100-postotnom vlasništvu stranaca. Po svom se značaju posebno izdvajaju ĐĐ Kompenzatori, ĐĐ Alatnica, Saint Jean Industries, Brod pamuk, Brod tekstil, ĐĐ Elekromont, Osimpex, ĐĐ Zavarene posude, Proizvodnja tlačne opreme, Vitafoam i dr. U ovoj godini zaključena su tri nova ugovora, a novi stanari u Slobodnoj zoni su tvrtka Baltik iz Samobora koja se bavi kupnjom i prodajom robe na veliko, te dvije lokalne tvrtke, Sim iz Slavonskog Broda i Vijenac iz Sibinja.

Svi se oni koriste olakšicama kojih, unatoč restriktivnim zakonskim izmjenama donesenim prije tri godine, i dalje donose slobodne zone, a riječ je, prije svega, o tome da se u slobodnim zonama ne plaća PDV, a ni carina na uvezenu robu i njzino korištenje unutar zone. Osim toga, tvrtke u zoni ne plaćaju PDV ni na utrošene energente, te na veće usluge koje obavljaju same ili to za njih čini netko drugi. Tvrtke koje su bile korisnice slobodne zone prije izmjene zakona, koriste i dodatne povlastice za porez na dobit, koji je za njih sve do 2013.godine manji za 50 posto od uobičajene stope. Zbog tih ali i svih ostalih pogodnosti, zanimanje za slobodnu zonu ne posustaje tako da se i broj korisnika povećava, a poslovne aktivnosti rastu o čemu svjedoči i podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, unos robe porastao za 16 posto i dosegao vrijednosti od gotovo 175 milijuna kuna.Prihodi same Slobodne zone, zbog strukture robe, ipak nisu porasli, nego su smanjeni za 1 posto. Usprkos tome, uprava predviđa da ćemo do kraja godine povećati ukupne prihode, uz napomenu da se oni ostvaruju isključivo iz poslovne djelatnosti, a ulažu se u objekte infrastrukture koja se gradi isključivo iz vlastitih sredstava. Jedan od prioriteta uprave Slobodne zone svakako je poboljšanje skladišno-pretovarnih kapaciteta, uređenje platoa i izgradnja natkrivenog skladišnog prostora, te adaptacija postojećeg zatvorenog skladišta. Razvoj infrastrukture odvijat će se u skladu s razvojem cijelog područja industrijske zone Đure Đakovića, kaže direktor brodske Slobodne zone Branko Penić.Kad je riječ o budućnosti brodske, ali i svih hrvatskih slobodnih zona, treba spomenuti dokument pod nazivom Strateški plan dugoročnog razvoja postojećih slobodnih zona u Hrvatskoj koji je izrađen pod pkroviteljstvom MINGORP-a koji njihovu šansu za opstanak i dobro poslovanje vidi u usklađivanju sa sličnim zonama u Europskoj uniji.